Jedna od najstrožih presuda do sada: dvojica muškaraca iz okupiranog Mariupolja osuđena na 26 godina kolonije

Ruski Južni okružni vojni sud u Rostovu na Donu izrekao je jednu od najstrožih kazni u nedavnim slučajevima povezanim s okupiranim ukrajinskim teritorijima. Ukrajinski državljanin Denys Hluščenko i ruski državljanin Aleksandr Mališev, obojica privedena na području okupiranog Mariupolja, osuđeni su na 26 godina kaznene kolonije zbog navodnog „špijuniranja“, „sudjelovanja u terorističkoj skupini“ i pomoći pri usmjeravanju napada na ruske vojne ciljeve.

Prema navodima ruskih sigurnosnih službi, optuženi su 2022. godine uspostavili kontakt s ukrajinskom vojnom obavještajnom službom na području okupiranog Melitopolja. Na teret im se stavljalo prikupljanje koordinata i prosljeđivanje podataka ukrajinskoj vojsci, što je navodno pridonijelo napadu na zgradu melitopoljskog koledža. U toj su zgradi ruske snage navodno uspostavile operativni centar FSB-a.

Ruske vlasti nisu predstavile neovisno provjerljive dokaze, stoga ove optužbe ostaju dio šireg obrasca politički motiviranih procesa protiv civila i aktivista na okupiranim teritorijima. Međunarodne organizacije već duže vrijeme upozoravaju da Moskva široko koristi oznake „terorizam“ i „špijunaža“ za kriminalizaciju bilo kakve suradnje s ukrajinskim institucijama ili čak za utišavanje lokalnih zajednica.

Ovaj slučaj nije izoliran. U pozadini presude stoji šira represivna akcija protiv pojedinaca povezanih s Telegram kanalom „Melitopolj je Ukrajina“, koji je služio kao informacijska platforma za stanovnike pod okupacijom. U kolovozu 2023. ruske su snage provele opsežne pretrage kuća i uhićenja administratora te suradnika kanala.

Među pritvorenima su, uz Hluščenka i Mališeva, bili i Vladislav Geršon, Mark Kaliuš, Maksim Rupčev i Jana Suvorova. Dio tih osoba i dalje je u ruskom zarobljeništvu, dok su neki kasnije uključeni u razmjene zatvorenika.

Posebno je odjeknuo slučaj Marka Kaliuša, koji je zajedno s novinarom ukrajinske agencije UNIAN, Dmitrom Hiljukom, pušten u sklopu razmjene na ukrajinski Dan neovisnosti, 24. kolovoza 2025. Hiljuk je u ruskom zarobljeništvu proveo tri i pol godine.

Jana Suvorova postala je simbol brutalnosti ruskog represivnog sustava. Ruske vlasti zatvorile su je sa svega 18 godina, a njezin je slučaj izazvao ogorčenje u ukrajinskim i međunarodnim novinarskim krugovima.

Presuda Hluščenku i Mališevu dodatno potvrđuje da ruski pravosudni sustav na okupiranim područjima djeluje kao produžetak vojnog aparata. Dugogodišnje zatvorske kazne nisu samo kazna za pojedince, već i upozorenje svim stanovnicima pod okupacijom da se svaki kontakt s ukrajinskom stranom može okarakterizirati kao terorizam.

Posljednjih mjeseci Južni okružni vojni sud u Rostovu izrekao je niz sličnih presuda protiv ukrajinskih ratnih zarobljenika i civila. Kritičari upozoravaju da je riječ o sustavnoj uporabi pravosuđa kao alata represije kojim Rusija učvršćuje nadzor nad okupiranim teritorijima i legitimira politički progon pod krinkom borbe protiv terorizma.