U Bjelorusiji je 30-godišnji Ivan Vojnov iz Minska osuđen zbog navodnih poveznica s Pukom Kalinovskog – bjeloruskom dobrovoljačkom vojnom postrojbom koja se na strani Ukrajine bori protiv ruske invazije. Prema izvješćima neovisnih medija i boraca za ljudska prava, osuđen je prvenstveno zbog namjere da se postrojbi pridruži, a ne zbog stvarnog sudjelovanja na bojištu.
Slučaj je u Bjelorusiji privukao veliku pozornost i zato što je Vojnov u prošlosti i sam bio dio represivnog aparata države. Između 2014. i 2017. godine radio je u Zavodskom odjelu Departmana za zaštitu Ministarstva unutarnjih poslova u Minsku, gdje je napredovao od kadeta do narednika u postrojbi za zadržavanje. Kasnije je otpušten zbog, kako je navedeno, „sistematskog neispunjavanja uvjeta ugovora“. Nakon odlaska iz službe vratio se na posao u Minsku tvornicu traktora.
Prema podacima bjeloruskih organizacija za ljudska prava, uhićen je otprilike u kolovozu 2025. godine. Najprije je bio zadržan u istražnom zatvoru KGB-a, a zatim prebačen u istražni zatvor SIZO-1 u Minsku.
Bjeloruske vlasti protiv njega su podigle nekoliko teških optužbi: pripremu za plaćeništvo, pripremu za sudjelovanje u terorističkoj organizaciji te pokušaj veleizdaje. Radi lakšeg razumijevanja: režim u Minsku Puk Kalinovskog ne tretira kao uobičajenu vojnu postrojbu, već kao terorističku skupinu. Stoga već i sam pokušaj pridruživanja toj postrojbi može dovesti do vrlo visokih zatvorskih kazni.
Puk Kalinovskog inače je sastavljen prvenstveno od bjeloruskih dobrovoljaca koji se protive režimu Aleksandra Lukašenka i podržavaju Ukrajinu u obrani od ruske agresije. Postrojba nosi ime po Kastusu Kalinovskom, povijesnoj ličnosti bjeloruskog narodnooslobodilačkog pokreta iz 19. stoljeća.
Formulacije optužnice pokazuju da Vojnov zapravo nije uspio napustiti državu niti se pridružiti postrojbi u Ukrajini. Unatoč tome, prijetilo mu je do 15 godina zatvora. Točna duljina izrečene kazne za sada ostaje nepoznata, ali je poznato da se već nalazi u kaznenoj koloniji.
Slučaj Ivana Vojnova ilustrira širi trend u Bjelorusiji: vlasti sve češće progone pojedince već zbog izraženih namjera ili simpatija prema oporbenim pokretima i proturežimskim strukturama, čak i ako do konkretnih djela nikada ne dođe. U takvom sustavu već i razmišljanje o odlasku u Ukrajinu može značiti optužbu za terorizam ili izdaju države.
style="height: 190px; object-fit: cover;">
style="height: 190px; object-fit: cover;">
style="height: 190px; object-fit: cover;">